Za dugovečnost doma: Koje drvo treba, a koje ne treba saditi u blizini kuće

Stari Sloveni su živjeli u skladu s prirodom iz koje su dobivali hranu i lijekove, a stručnjaci i danas smatraju da treba saditi biljke koje su autohtone i oduvijek su bile poznate u našem podneblju.

Kroz kršćanstvo su se do danas očuvala mnoga vjerska vjerovanja o biljkama kod Slovena, poput onog da se hrast ne sječe i da se grana donosi za Božić.

Na krovu kuće postavlja se čuvarkuća ili perunika , jer štiti od groma. Bagrem se ne sadi u blizini kuće , jer joj je stari naziv bio nerod. Takođe, bagrem se ne sme kalemiti.

Ako je drvo posječeno jer se osušilo, ili je korijenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da preoblikujemo dvorište i damo prednost biljkama koje su poštovali naši preci.

Prvo treba posaditi drveće i grmlje, a zatim i cvijeće.

Hrast je najljepši ukras koji dvorište može imati, jer je krošnja lijepo razgranata i stvara “gustu” hladovinu. Voli da bude u blizini vode, a ovo sveto drvo je simbol dugovečnosti.

Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer je cveće lekovito. Lipa je dobra paša pčelama, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj pročišćava vodu. Međutim, lipa je zasađena sa strane, blizu, ali ne iznad sofe.

Vrba je u vreme kada su kažnjenu decu zvali “mirko”, a decu udarali vrbovim grančicama na Mladenec, Lazarevu subotu i Cveti uz reči “raste kao vrba”. Kora vrbe je lekovita za prehladu.

Glog je lijek za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćniji lijek protiv vampira i demona. Ovo je žilav listopadni grm koji može biti bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada su zrele i prave se džemovi, čajevi, sokovi… Idealno je da se oblikuje kao živa ograda, a kod sadnje lipe treba dodati u jamu za sadnju.

Dren prvo cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Kuće se za Đurđevdan ukrašavaju drenkom jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se deci daju da jedu cvet drena kako bi bila otporna na bolesti.

Jabuka je omiljeno voće, ne jedu se prije Petrovdana i važan su svadbeni detalj. Srbi su oduvek kalemili jabuke, a oni koji to nisu smeli da ih seku. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo deblo, a plod sazrijeva u julu. Sadnice koštaju 200 dinara.

Srbi su gajili i šljivu u svom zavičaju i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje zegača. Koža sadrži najkvalitetnija eterična ulja.