Savjeti za zaštitu paradajza od plamenjače: Važno za svakog vrtlara

Plamenjača zahvata listove, stabljiku i plodove paradajza, a ako nastupe za njuu povoljni uvjeti, za sedam dana može uništiti sav paradajz koji ste posadili.

Bujne sorte ili one nedovoljno pinicirane češće obolijevaju od ove bolesti jer se u njima lakše zadržava vlaga. Bolest se prvo javlja na krompiru, a onda se seli na paradajz, piše Agroklub.

Simptomi bolesti se mogu primijetiti na listovima, stabljici i plodovima, a prve znakove očekujte na donjim listovima.

Naime, javljaju se vodenaste pjege na bilo kojem dijelu peteljke, ali najčešće na mjestima gdje se zadržavaju kapljice vode.

Pjege na gornjoj strani listova postaju svijetlo sive do svijetlo smeđe. Ako je vlaga zraka od 60 do 90 posto uz temperature oko 19 do 22 °C na donjoj strani listova javlja se prljavo bijeli sloj.

Pjege će potom postajati sve veće i već te će se listovi sušiti dok peteljka još neko vrijeme ostaje zelena. Promjene na stabljiki će biti vidljive na mjestu spoja s lisnom peteljkom jer se na tim mjestima zadržava voda.

Pjege na stabljici će biti sivkaste boje te će kasnije poprimiti smeđu boju. Dio biljke iznad zaraženog mjesta se suši, a na inficiranim plodovima kreću se pojavljivati tamno zelene zone. U završnoj fazi bolesti, većina listova se osuši i izgledaju kao da ih je zahvatio plamen zbog čega bolest nosi ime plamenjača.

Važna preventivna mjera je plodored, a treba saditi zdrave presadnice i otporne sorte koje nose oznaku Ph (Phytophthora) što znači da su otporne na plamenjaču.

Paradajz zalijevajte kraj stabljike i po tlu, a nemojte po lišću i ostalim dijelovima biljke.

Omogućite vjetru da struji između paradajza kako bi se spriječilo zadržavanje vlage.

Zaraženi paradajz treba ukloniti iz vrta i spaliti kako ne bi postali izvor zaraze. Također, ako koristite drvene štapove kao potporu za biljke i njih treba spaliti ili dezinficirati.

Poznato je da se u borbi s plamenjačom za prirodnu zaštitu koristi mlijeko. Najbolje je koristiti svježe kravlje ili kozje, a treba ga razrijediti s vodom. U 1 litru vode dodajte 1 decilitar mlijeka i s tim preparatom prskajte biljku sa svih strana, pogotovo s donje. Preporučuje se ovaj postupak ponavljati svakih sedam dana, a početi primjenu i preventivno. Također, mlijeko se može miješati i sa sodom bikarbonom.

Poljska preslica također ima učinkovito djelovanje na jačanje bilja. Za preparat je potrebno 1 kg svježe ili 150 grama osušene poljske preslice koja se potopi u 10 l vode. Nakon što odstoji 24 sata, smjesa se kuha na laganoj vatri 30 min. Kada je gotovo, ohladi se i procijedi, a prije tretiranja razrjeđuje se vodom u odnosu 1:5.