PODMUKLA BOLEST OD KOJE STRADA NAJVIŠE PJEVAČA: On je osjetio da mu se bliži kraj, a ona je trpila jezive bolove

Podmikla bolest od koje strada najviše pjevača definitivno je rak pluća, koja važi za jednu od najsmrtonosnijih.

Naša zemlja ima jednu od vodećih pozicija, kada su u pitanju maligne bolesti. Najučestaliji oblik karcinoma kod nas je rak pluća, koji je ujedno i jedna od najopasnijih i najsmrtonosnijih. Naime, samo u periodu od 1999. do 2009. godine u Srbiji je zabeležen značajan porast broja obolelih od ove bolesti za 27 odsto.

Veliki broj pozntih ličnosti preminulo je upravo od ove opake bolesti, a među njima su Masimo Savić, Zoran Kalezić, Oliver Dragojević, Usnija Redžepova, Divna Karleuša i drugi.

Masimo Savić saznao je da boluje od karcinoma pluća samo dva mjeseca prije smrti. Pjevač je preminuo u 61. godini od karcinoma pluća, a iza njega je ostao bogat umjetnički rad i njegov “mali krug velikih ljudi”

Zoran Kalezić o liječenju opake bolesti pričao je na poseban način, ističući da ljekarima prepuštao da ga liječe, a njemu je dušu ispunjavala muzika. Pjevač je uvijek isticao da je svjestan težine bolesti koju ima, kao i da mu se bliži kraj. Preminuo je nakon duge i teške borbe u 73. godini.

Jednom od najpoznatijih hrvatskih pjevača, Oliveru Dragojeviću, takođe je ova bolest prekinula život. Naime, on je preminuo u 71. godini života, tačno godinu dana nakon što mu je dijagnostikovan rak pluća. Iako je odmah krenuo s hemoterapijom, njegovo stanje nije išlo na bolje.

“Dane provodim kod kuće gdje sviram i pevam. Znate, ujutro ustanem, uzmem gitaru i počnem svirati, i tako po cijeli dan. Nije mi teško, gledam na to kao jednu vrstu rekreacije’, izjavio je slavni pjevač par mjeseci prije nego što je preminuo, pa dodao:

“Da ne moram ići na hemoterapije, mislio bih da nemam ni jednu tegobu. Naravno, lijekove pijem i sve onako kako mi je propisano. Kada ne idem na hemoterapije, volim doći u vikendicu u Veloj Luci gdje obožavam svirati i pjevati. To me jedino ispunjava u ovim danima. Strašna je stvar kada bolest napadne čovjeka, ali ako se borite, uglavnom dobijete bitku.”.

Pjevačica Usnija Redžepova više od tri godine bolovala je od raka pluća, a svoje posljednje dane provela je u Kliničko-bolničkom centru u Beogradu. Kako se pisalo, pjevačica se svakodnevno borila s neizdrživim bolovima. Usnija je preminula 1. oktobra 2015. godine.

Faktori rizika i simptomi bolesti

Bolest je vrlo podmukla. Ima naglašenu sklonost ka brzom širenju (metastaziranju) u okolna tkiva i druge dijelove tijela, ali bez ranih simptomatskih signala. Kada se dijagnostikuje, često već ima udaljene metastaze.

Rak pluća je na globalnom nivou, vodeći maligni uzrok smrtnosti muškaraca, kod kojih je 4 puta zastupljeniji i treći uzrok smrtnosti kod žena, posle raka dojke i kolorektalnog karcinoma. Plućna kancerogeneza traje oko 20 godina, te je starosni vrhunac oboljevanja u sredovečnom dobu, između 40 i 60 godina.

Prema podacima SZO iz 2012. godine, rak pluća je dijagnostikovan kod 1,8 miliona ljudi u svetu, a umrlo ih je 1,6 miliona. Brojke vrlo variraju od zemlje do zemlje, sve u zavisnosti od raširenosti navike pušenja.

Podaci o incidenci raka pluća variraju i kroz vreme, sve u korelaciji sa pušenjem industrijskih cigareta, pa se ta raširena navika zato smatra najvećim faktorom rizika za razvoj raka pluća. Upozorenje se odnosi i na pasivno pušenje, jer se među obolelima uvijek nađe određeni broj osoba koje nikad nisu pušile, ali su godinama bile izložene duhanskom dimu pušača.

Aerozagađenje, i uopšte, svaka izloženost inhalatornim toksinima, što je karakteristično za neka zanimanja (rad sa naftom i njenim derivatima, npr), takođe pogoduje razvoju ove bolesti. Stres je, prema rečima prof. Sečen, veoma značajan faktor rizika.

U ranoj asimptomatskoj fazi razvoja raka pluća, kada liječenje može biti najuspješnije, najveći broj slučajeva karcinom abronha otkriva se slučajno.

Alatmantniji, specifični simptomi, kao što su uporan i neuobičajen kašalj, izmijenjen “pušački” kašalj, ili krv u iskašljavanju (hemoptizije), otežano disanje i bol u grduima, javljaju se tek kada je bolest već poodmakla.

Gubitak apetita, malaksalost, gubitak tjelesne mase i depresija, simptomi su opšteg tipa kojima pacijenti ne pridaju veću pažnju, o obzirom na to da se javljaju i u mnogim drugim stanjima.

Ukoliko se pak jave bolovi u koštano-zglobnom sistemu, a posebno kad pacijent sa faktorima rizika ima bol u ramenu, odmah treba rendgenski snimiti pluća.

(Stil)